 |
| Start | Dokumenta | Drugi o nama | Vaša priča | Pitajte | Kultura | Vesti | Linkovi |
| GUŠA NIKOLIĆ BODI Bio je rodom iz Makedonije, iz cincarske porodice. Došao je malen u Beograd, gde je sa svojim zemljacima izučio manufakturnu trgovinu, a kad je uštedeo nešto novca, otvorio je svoju radnju. Vredan i okretan , rzo je uspeo da radnju digne na visok glas. Po novinama iz sedamdesetih godina XIX veka često su izlazile beleške zahvalnosti za njegove poklone crkvama i školama po unutrašnjosti. Uspeo je da u Glavnoj čaršiji, odmah do Terzibašića kuće, kupi veliki plac i da na njemu ozida nekoliko dobrih kuća. S lica Dubrovačke ulice ozidao je lepu kuću na sprat, koja i danas postoji a u koju se uselio Beogradski kreditni zavod po svom osnivanju 1870. godine. I sa Uzun-Mirkove ozidao je nižu kuću, na sprat, sa dućanima i sa stanovima. U dvorištu je bilo više magaza i šupa. Za ovo je bio potreban silan novac u ono vreme, a kirija je bila slaba. Bio je povisok i koštunjav, dostojanstvenog držanja. Nosio je dugačak somotski kaput redengot, a zlatni veliki lanac od levoga do desnoga džepa na prsluku i veliki zlatni sat. Na glavi tuniski, ugasitocrveni visoki fes, sa velikom plavom kićankom, a u šakama brojanice sa krupnim ćilibarskim zrnima, koje bi stojeći na dućanskom pragu, i posmatrajući prolaznike, puštao kroz prste. Umro je u svojoj šezdesetoj godini, a pre toga je pao pod stečaj. Obašnjenja i dopune GUŠA N. BODI Rodjen je u Blacu. Imao je veliku boltadžijsku radnju na uglu Vasine i Kralja Petra ulice. Espap za radnju donosio je iz Egipta, Carigrada i Beča. Knez Mihailo mu je nudio pomoć vlasti oko naplate veresije. Guša je to odbijao s obrazloženjem da bi u tom slučaju većina naših palanačkih trgovaca morala "spustiti ćepenak", a to on "ne može na svoju dušu uzeti i bolje je da on, jedan, postrada nego svi". Njegova kći Anka, bila je jedna od najobrazovanijih beogradskih gospođa, žena Svetomira Nikolajevića i majka poznatih književnika Božidara i Dušana. Duhovnost Guše Bodija poslužila je Stevanu Sremcu za priču "Kir Geras". Bio je savetodavac kneza Mihaila prilikom zadobijanja gradova. Neko vreme je proveo sa knezom u emigraciji i u Novom Sadu. Na njegovim rukama izdahnula je kneginja Ljubica. Za prvu bateriju srpskih topova tek uvedene srpske stajaće vojske položio je 1 000 dukata. Guša N. Bodi je svojim testamentom zaveštao Fondu invalidskom 30 dukata. . Sav materijal u ovoj rubrici pozajmljen je iz knjige "Uspon Beograda", autora Milivoja M. Kostića. Delove teksta koje je dodala redakcija prikazali smo "Italic slovima" . | Stavovi iznešeni u ovoj rubrici ne predstavljaju obavezno i stavove Srpsko cincarskog društva Lunjina iz Beograda     |
| Design by FCP | Modified by Dragos | Powered by SCD LUNJINA | XHTML 1.0 | CSS 2.0 |